arti-201007270257006Na cestama u tim županijama broj poginulih u prometnim nesrećama u odnosu na broj ukupno umrlih osjetno je veći od prosjeka u zemlji.
Takvi savjeti temelje se na upravo objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku o tome kako se, gdje i koliko lani umiralo na hrvatskim prometnicama.
Prema tom izvještaju, prošla je godina završila sa 616 poginulih u prometu, što je 91 osoba manje nego 2008. godine.
Na sto umrlih osoba u Hrvatskoj 1,2 su život izgubile u prometu. I dalje su muškarci, kako za volanom, tako i kao pješaci, najugroženija skupina. Lani je tako u prometu smrtno stradao 471 muškarac i 145 žena, piše Slobodna Dalmacija.
Razumljivo, najviše se ginulo na području najvećih urbanih središta: Zagreb (74) i Splitsko-dalmatinska županija (64). Najmanje poginulih (9) bilo je u Požeško-slavonskoj i Ličko-senjskoj županiji (13). Dobro se drži i Šibensko-kninska (14), koja je, inače, godinama bila crna točka u Hrvatskoj.
Zanimljivo je da je na istarskim cestama lani život izgubilo 27 sudionika u prometu, od čega dvoje pješaka, po čemu je ovo područje, za hrvatske prilike, relativno sigurno.
arti-201006260254006Kada su u pitanju pješaci, oni su najugroženiji u Osječko-baranjskoj županiji, gdje je od 47 ukupno poginulih čak 15 pješaka. Tamo najčešće smrt na cesti nađu i biciklisti. Za petama je Grad Zagreb s 14 stradalih pješaka. S 11 poginulih pješaka, od ukupno 37 smrtno stradalih u prometu, loše stoji i Primorsko-goranska županija.
Inače, u Dalmaciji, kada su u pitanju pješaci, lani ih je najviše stradalo na šibensko-kninskim cestama (5), splitsko-dalmatinskim (3), dubrovačko-neretvanskim (2) i zadarskim (1).
Prethodni članci:
arti-201007270257006 arti-201006260254006 arti-201007270775006