U dokumentaciji koja je stigla iz Beča jednim dijelom su sadržani odgovori na pitanja što su ih naši tužitelji postavili još 2007. godine kada su se otvarale i nastojale povezati istrage o računima preko kojih se švercalo oružje s onima o velikim poslovnim projektima Vladimira Zagorca.
Zagorec je, naime, pokrenuo diljem Hrvatske oko sedam velikih projekata, od Hvar gradnje, Dubrovačkih vila, Prebenderskih vrtova, projekta u Puli i drugih, koji su ukupno bili procjenjivani na 260 milijuna eura, a kreditirali su se putem Hypo banke, i to iz Klagenfurta, piše Večernji list.
Govorilo se da je banci pokriće vrijednost samog projekta te da si preko projekata osiguravaju naplatu kredita, dok su naši tužitelji smatrali da ipak postoji novac kojim banka jamči povrat kredita, ali da je lako moguće da je riječ o 'prljavom' novcu koji je stoga pohranjen negdje u inozemstvu.
Jedna od teza je bila da se zapravo novac koji je izašao iz Hrvatske da bi se njime kupilo oružje, ali je pokraden, sada vratio u zemlju, ali kroz privatne investicije.
Austrijski tužitelji u istrazi vezanoj za poslovanje Hypo banke usmjereni su na rizične kredite koji su davani u Austriji, dok naši kroz slučaj Zagorec i još neke sumnjaju u pranje novca. Istrage su se preklopile, zbog čega u DORH-u očekuju konkretne rezultate, doznaje Večernjak.
Prethodni članci:
arti-201004110295006 arti-201004090652006
