Projekt je započet 2000. godine, a sama gradnja trajala je osam godina. Međutim, cijena uređaja je od prvotno dogovorenih 180 milijuna eura porasla na minimalnih 285 milijuna, dok je Europska banka za obnovu i razvoj, koja je sufinancirala pročistač, ustvrdila da je ukupna cijena bila čak 326 milijuna eura, piše Novi list. Tome treba dodati još 20,3 milijuna eura, koliko je u kolovozu Grad Zagreb izdvojio za nadogradnju projekta.
Nevladine udruge su više puta ustvrdile da je čitav proces izgradnje pročistača od početka bio netransparentan, što se vidi i po vrtoglavom rastu njegove cijene. Također, iznimno je sporna odredba po kojoj koncesionar (tvrtka Zagrebačke otpadne vode (ZOV), čiji su vlasnici njemački RWE i austrijski Wasssertechnik) uvijek od Grada dobiva istu količinu novca bez obzira na to koliko vode pročistio ili koliko se toga uspjelo naplatiti. Naime, naplatu od građana i gospodarskih subjekata dužan je obaviti Grad, a razlika koju ne uspije naplatiti isplaćuje se ZOV-u iz gradskog proračuna, a ta odredba potpisana je još u doba gradonačelnice Marine Matulović-Dropulić. Pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo kazao je kako je policija tražila svu dokumentaciju još od 1980. nadalje, no kaže da u čitavom projektu nema ništa sporno, niti zna zašto bi policiju zanimao pročistač. Još u doba kada se odlučivalo o gradnji pročistača, direktor tadašnjeg Zbrinjavanja gradskog otpada i Spalionice opasnog otpada Stjepan Nikolić upozoravao je da je riječ o vrlo štetnom ugovoru.
"Golemi problemi su mulj i naplata, a rješavanje jednog i drugog preuzeo je Grad na sebe, premda je u cijelom svijetu običaj da naplatu rješava koncesionar. Pročistač nije ni dovršen jer Novi Zagreb nije priključen na Domovinski most, koji je, kao i koješta drugo, ušao u ukupnu cifru koja je stalno rasla. Najnepovoljnija je odredba po kojoj se godišnje za pročišćavanje mora platiti 63 milijuna eura, a što ne plate građani, plaća Grad. Do 2028. godine, kada istječe koncesija, to je po mom izračunu više od milijardu i pol eura za investiciju koja nije potpuno jasna. Trebat će izgraditi još nekoliko faza, kao što je skidanje nitrata i rješavanje mulja, pa bi sve skupa građane i Grad moglo koštati gotovo dvije milijarde eura", kazao je Nikolić za Novi list.
Vezani članci:
arti-201101140656006 arti-201101190290006
