ZAGREB - Tek nešto više od trećine hrvatskih političkih stranaka ispunilo je zakonsku obvezu i nadležnim tijelima dostavilo godišnji financijski izvještaj, pokazuju podaci koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).
Financijske izvještaje za proteklu godinu, političke stranke, nezavisni zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici dužni su dostaviti DIP-u i Državnom uredu za reviziju u roku 60 dana od dana isteka izvještajnog razdoblja, dakle do 1. ožujka tekuće godine.
Od 147 političkih stranaka, koliko ih je djelovalo prošle godine, samo njih 55 dostavilo je spomenuti izvještaj, s tim da su 42 stranke to učinile u zakonskom roku, a 13 izvan roka. Čak 92 političke stranke 'zaboravile' su na tu zakonsku obvezu.
Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske (BDSH) do danas Povjerenstvu nije dostavila godišnji financijski izvještaj, a SDP ga je dostavila izvan zakonskog roka. Rok za dostavu navedenog izvješća bio je 3. ožujka, dok je dostava istog izvršena 14. ožujka, odgovorili su iz DIP-a na Hinin upit postoji li parlamentarna stranka koja nije dostavila izvještaj, odnosno koja je to učinila izvan zadanog roka.
Slično kao s dostavom je i s obvezom objave financijskih izvještaja – učinilo je to 57 stranaka, 54 u roku, tri izvan roka. Izvještaje nije objavilo 90 stranaka.
Stranke, nezavisni zastupnici i vijećnici dužni su, naime, financijski izvještaj objaviti na svojim web stranicama najkasnije do 1. ožujka tekuće za prethodnu godinu.
Nezavisni, odnosno zastupnici nacionalnih manjina bili su nešto revniji od stranaka.
Obvezu dostave izvješća poštovalo je svih šest zastupnika, s tim da ih je polovica, dakle tri, to učinila u zakonskom roku, a tri izvan njega.
Za političke stranke koje ne dostave financijska izvješća s propisanim prilozima i u roku zapriječena je novčana kazna od 50 tisuća do čak pola milijuna kuna.
Procedura je takva da DIP proslijeđuje dokumentaciju, odnosno obavještava Državno odvjetništvo koje procjenjuje postoje li elementi prekršaja, pa ako je odgovor potvrdan predmet ide na prekršajni sud koji iziče kazne.
Neovisno o prekršajnoj odgovornosti, za 'zaboravne' postoje i administrativne sankcije, odnosno prijeti im obustava isplate sredstava koji se za rad političkih subjekata osiguravaju u državnom, odnosno lokalnim proračunima.
Nemar spram zakonske obveze pokazali su i nezavisni vijećnici, kako aktualni, tako i bivši, odnosno vijećnici koji nakon isteka mandata nisu ponovno izabrani.
Od 690 bivših nezavisnih vijećnika, godišnji izvještaj dostavilo je samo njih 146, u roku samo njih 135. Čak 557 bivših vijećnika 'zaboravilo' je na obvezu.
Nešto revnijim pokazali su se aktualni nezavisni vijećnici, od njih 872 godišnji financijski izvještaj dostavilo je 583, dok 289 vijećnika to nije učinilo.
