"Europa se suočava s fenomenom nazvanim izgubljeno desetljeće",
zaključili su u izvještaju. Kada bismo govorili u terminima
ljudskih života, a ne ekonomije, možemo zaključiti kako je jedna
cijela generacija uskraćena za dostojanstven život, radno mjesto,
plaću te u konačnici - mirovinu.
Za ovakvo zabrinjavajuće stanje odgovorne su mjere štednje koje
građane i građanke tjeraju u još dublje siromaštvo, a
gospodarstva se presporo oporavljaju. Situaciji ne pomaže i
činjenica da je broj nezaposlenih mladih osoba dosegao
alarmantne postotke.
Naime,
u Hrvatskoj je više od 50 posto svih mladih osoba koje su
završile neki oblik školovanja nezaposleno. Umjesto
stvarnog zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta,
Ministarstvo rada se protiv ovog golemog društvenog problema bori
'vatrogasnim' mjerama za mlade.
Caritas, koji je bolje upoznat s isporukom humanitarnih programa
u zemljama u razvoju, ističe kako šteta nanesena mnogim europskim
društvima podsjeća na devastaciju za koju su odgovorni programi
stroge 'strukturalne prilagodbe' koje je siromašnim zemljama uveo
Međunarodni monetarni fond tijekom posljednjih 25 godina,
pojasnio je britanski The Guardian.
"Te mjere su bile pogreška. Lijek koji je nastojao izliječiti
bolest tako što ubija pacijenta. Ne smije se dopustiti da se to
ponovi", piše Oxfam.
Čelnik Oxfama Max Lawson naglasio je kako je ova
organizacija osnovana kako bi 1942. okončala glad u Grčkoj.
"Nitko ne bi povjerovao da ćemo ovdje biti i nakon više od 70
godina, a Grčka je i dalje u groznom stanju", izjavio je.
"Europski model pod napadom je loše koncipiranih politika štednje
koje se prodaju javnosti kao cijena stabilne i rastuće ekonomije,
za što se od svih traži da je plate. Ako se ne ovo ne promijeni,
ove mjere će ugroziti europska socijalna postignuća stvarajući
tako podijeljene zemlje i podijeljeni kontinent, proizvodeći tako
generacije siromašnih", zaključio je Oxfam.
Ova međunarodna organizacija, kojoj je cilj borba protiv
siromaštva, traži od ministara financija EU-a da usvoje
radikalnu novu agendu progresivnijeg oporezivanja kako bi se
osiguralo da bogati plaćaju svoj udio za troškove javnih službi,
da se povećaju investicije te da se zaštite vitalne javne usluge,
poput zdravstva i obrazovanja, od smanjenja potrošnje.
Dužnička kriza eurozone natjerala je neke zemlje, uključujući
Grčku i Portugal, da uvedu ogromne rezove javne potrošnje,
masovnu privatizaciju i drastične reforme tržišta , kao i da
plate cijenu primitka pomoći od MMF-a i svojih europskih
susjeda.
Iako su financijska tržišta bila relativno mirna posljednjih
nekoliko mjeseci, brojni visoki europski dužnosnici priznaju da
će Grčka vjerojatno trebati novi paket pomoći, vrijedan do 10
milijardi eura.
