nadmašen prosjek /

Broj azila u Hrvatskoj i dalje raste: od početka 2015. odobreno ih čak jedanaest

Image
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

U Hrvatskoj je do danas ukupno odobreno 79 azila, 69 supsidijarnih zaštita i tri privremena boravka uz svrhu spajanja člana obitelji s azilantom

28.4.2015.
13:59
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
VOYO logo

Unatoč tendenciji smanjenja broja tražitelja azila u Hrvatskoj broj odobrenih azila i tzv. supsidijarnih zaštita se ne smanjuje jer ih je samo u prvom kvartalu ove godine odobreno 50 posto više od dosadašnjeg prosjeka, rečeno je na konferenciji o integraciji stranaca u hrvatsko društvo koju je u Zagrebu organizirao Ured za ljudska prava i nacionalne manjine.

Prema podacima koje je iznijela Lana Vučinić iz MUP-ove službe za strance i azil, u prvom ovogodišnjem kvartalu odobreno je 11 azila i četiri supsidijarne zaštite, a u 2014. godini 16 azila i deset supsidijarnih zaštita. Ta se mjera odobrava strancima koji ne ispunjavaju uvjete za azil, ali bi povratkom u svoju zemlju mogli biti "izloženi progonu i ozbiljnoj nepravdi".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj je do danas ukupno odobreno 79 azila, 69 supsidijarnih zaštita i tri privremena boravka uz svrhu spajanja člana obitelji s azilantom, kazala je Vučinić na konferenciji na kojoj su sudjelovali predstavnici ustanova i udruga uključenih u integraciju stranaca.

Iako azilanti i stranci pod zaštitom, poput hrvatskih građana, imaju prava na rad, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, svakodnevno se susreću s problemima u ostvarivanju tih prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako ih se primjerice tek manji broj zaposlio zbog nepoznavanja hrvatskog jezika, niskog stupnja obrazovanja, neposjedovanja dokumenata o obrazovanju, ali i ekonomske krize, dok pravo na zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti jer ih liječnici opće prakse ne žele upisati kao pacijente jer nemaju matični broj osiguranika pa se zakonskim izmjenama radi na rješavanju tih problema.

Pravo na obrazovanje također im je zajamčeno, ali ga oteženo ostvaruju zbog nepoznavanja hrvatskog jezika, neposjedovanja dokumenata o obrazovanju, kao i zbog toga što informacijski sustav za upis na sveučilišta prepoznaje samo strance i hrvatske državljane zbog čega je potrebno prilagoditi informacijski sustav, kaže Vučinić.

Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalne manjine Branko Sočanac rekao je da će sve članice Europske unije morati nešto poduzeti zbog humanitarne katastrofe, odnosno stradavanja velikog broja izbjeglica u Mediteranu. Dodao je da se sastanci održavaju na tjednoj osnovi i da se nada da ćemo uskoro moći svjedočiti političkom okviru koji će pokušati riješiti taj problem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo