ZAGREB - Najvećim kršćanskim blagdanom slavi se novost koja ne zastarijeva: Uskrsnuće Isusovo. Po Kristovu uskrsnuću događa se otajstvena preobrazba staroga svijeta - u kojem vlada beznađe - u novi svijet koji je sav uronjen u vrelo nepresušne nade, navodi kardinal Bozanić u čestitci upućenoj večeras putem elektronskih medija.
Dodaje da obrazloženje uskrsnoga Slavlja ne tražimo samo u prošlosti, tradiciji, običajima, već u našoj sadašnjosti, pogleda usmjerena prema budućnosti.
"Pretpostavljam da bi danas takav pristup u našoj Hrvatskoj, neki mogli smatrati presmionim, s obzirom na zapanjujuću prisutnost neizvjesnosti s kojom se susreće suvremeni hrvatski čovjek", kaže Bozanić, naglasivši da je kod mnogih danas u Hrvatskoj odgovor na pitanje: 'Što će sa mnom biti sutra?' - nažalost, ovijen strahom.
"Hrvatskom odzvanjaju pitanja: Što o sutrašnjici mogu reći stariji kojima je egzistencija ugrožena, zdravstveno i materijalno; a što mladi koji sve teže nalaze posao na početku svog životnog osamostaljivanja? Što o sutrašnjici mogu reći nezaposleni, ljudi na rubu siromaštva, preopterećeni na poslu, poljoprivrednici, roditelji? Umjesto da se raduju budućnosti, mnogi sa zebnjom pitaju: Što će biti sutra?", navodi Bozanić, dodajući kako je Uskrs pravo vrijeme za odgovor na pitanje o sutrašnjici.
Zagrebački nadbiskup zato je upitao: "Što se događa kad se u životu mijenja perspektivu i kad se, umjesto kulture smrti, za životno polazište uzme Uskrs?" i "Što bi se dogodilo, kad bi odgovor na svaku čovjekovu zebnju, bila činjenica Uskrsa?"
Ne bi li naši dani drukčije izgledali; ne bi li se radost, o kojoj govori papa Franjo, množila u tolikoj mjeri da bi mogla svući turobni veo s prilika u kojima se nalazimo?, upitao je Bozanić.
Podsjetio je da u tumačenju Uskrsa, kao životnog polazišta ne treba ići ni koraka dalje od onoga što su o Isusovu djelovanju ostavili evanđeoski zapisi, dodavši kako je Isus taj koji je svojim suvremenicima u brojnim prigodama, i onda kad su najviše strahovali, i kad su bili najviše zbunjeni, najavio da će uskrsnuti, pobijediti zlo, spasiti čovjeka.
Isus je u potpunosti bio okrenut budućnosti. Učimo od Učitelja!, istaknuo je Bozanić.
Napomenuo je kako i čovjeku našega vremena Bog po Uskrsu daje šansu izići iz zamke koju mu je zlo smjestilo, a ta se zamka očituje u tome da se mnogi ljudi uopće boje razmišljati o budućnosti, ili još gore, mnogi strahuju da će sutra biti gore nego danas.
"Taj strah kao da sve više paralizira hrvatskoga čovjeka, pa i našu domovinu. Mnogi se osjećaju kao u noćnoj mori, kao kada se tijelo pred naletom opasnosti od straha ne može pomaknuti", kaže Bozanić, dodavši kako je riječ o "prozirnoj zamki!"
"Uskrs je, međutim, najveći kršćanski blagdan i po tome što čovjeku, koji u njega vjeruje, razbija okove straha", u "čovjeku razbuktava čežnju, otvara spasonosni koridor, razgoni tminu da bi zasjalo svjetlo nade kojim započinje bolje sutra", rekao je Bozanić, naglasivši kako to nisu to prazne riječi, kao što ni Uskrs nije neostvareno obećanje Isusovo.
"Ne bojmo se stoga budućnosti, dokle god vjerujemo u Kristovo uskrsnuće. Ta vjera, ta sigurna uskrsna nada, najbolje je sredstvo koje preobražava našu, često sumornu, osobnu, obiteljsku i domovinsku zbilju. Uskrsna vjera otvara srce Božjoj milosti koja čovjeka oslobađa od straha i pesimizma", ističe Bozanić.
Ako prihvatimo Uskrs kao polazište, naše će odredište postati bolji život, i to odmah, već sada, zaključuje u uskrsnoj čestitki zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić, zaželjevši svima sretan Uskrs.
