Oblaci su se navukli nad Đakovštinom. Žetva je stala, a traje već više od 20 dana. Josip prebire zrna, nezadovoljan.
"Pšenica je obećavala, u trećem-četvrtom mjesecu je idealno izgledala. Računao sam negdje na šest tona", kaže ratar iz satnice Đakovačke JosipVujanović.
Dobio je čak dvije tone manje po hektaru, a zasijao ih je 22.
"Bolest je učinila svoje, prinosi su manji. Imam negdje četiri tone po hektaru i sad smatram da bi ipak otkupljivači trebali nam malo pomoći, znači da sebi uskrate maržu", upozorava Josip.
Za ovu krušaricu trenutačna otkupna cijena je oko kune i 15 lipa za kilogram. Do nove godine ona će biti puno veća, ali ratari ne mogu čekati.
"Mi bismo svi željeli sačuvati, ali ove firme što su nas financirale - mi imamo do 31.7. valutu da njima robu predamo. Poslije znate što slijedi - slijede zatezne kamate", kaže poljoprivredni proizvođač iz Drenja ŽeljkoFabric.
Lani su mnogi seljaci stradali od niskih cijena pšenice, a ove godine od niskih ulaganja. Usjeve je prvi put nakon više od pola stoljeća napala zarazna bolest žuta hrđa, a tu su još kiše, vjetar.
"Osim žute hrđe, sljedeći problem koji se javio su izuzetno velike količine oborina uz vjetar koji su izazvali vrlo rano polijeganje usjeva. I ukoliko ti usjevi nisu štićeni - to su velike štete. I izuzetan napad poljskih miševa", kaže GeorgDrezner s Poljoprivrednog instituta Osijek.
Od 166 tisuća hektara pod pšenicom Hrvatska neće imati dovoljno - urod će biti samo petsto tisuća tona. Ratari traže pomoć države.
Može li država zabraniti slobodno tržište i zaštititi građane da na kraju ne jedu skuplji kruh.
"Mi više ne možemo s administrativnim zabranama, bilo uvoza ili izvoza, ili dodatnim potporama rješavati svoje pojedinačne probleme. Neće biti nestašice i neće biti problema sa žitaricama u Hrvatskoj. Ali nećemo imati ni prošlu godinu kada smo proizveli 100 posto više nego što su potrebe Hrvatske. 500 do 550 tisuća tona je potrebno Hrvatskoj. Za mlinsko pekarsku industriju, za ljudsku ishranu, za program stočne hrane će biti dovoljno", uvjerava ministar TihomirJakovina za RTLDanas.
Nikad se ne zna s tvornicom pod vedrim nebom. No sigurno da poljoprivrednicima pšenica više nije zanimljiva. Pa bi se Hrvatska za koju godinu mogla iz zemlje izvoznice, što je bila, postati ovisna o uvozu natraženije krušarice.
