Pravorijek prizivnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) o ukidanju odluke kojom je Radovan Karadžić bio oslobođen optužbi za genocid u sedam općina BiH ispravljanje je elementarne nepravde koja je počinjena prema žrtvama, prvi su komentari koje su u četvrtak prenijeli mediji u BiH.
Načelnik općine Srebrenica ĆamilDuraković je odluku prizivnog vijeća Haaškog suda dočekao nakon okončanog pokopa 409 žrtava genocida.
Kazao je kako se nada da je ovo put koji će pomoći da se uz individualnu dokaže i institucionalna odgovornost Republike Srpske za počinjena zlodjela odnosno za pokušaj istrjebljenja tadašnjih bosanskih muslimana čiji su dio bili i Srebreničani.
"Kada se to dokaže mislim da će to političke tijekove u ovoj zemlji promijeniti za 360 stupnjeva", kazao je Duraković.
Sudac iz Sanskog Mosta AdilDraganović koji je u svibnju 1992. s nizom Bošnjaka i Hrvata s tog područja bio zatočen u logoru na Manjači izjavio je za TV Federacije BiH (FTV) kako je iznimno važno da se na suđenju Karadžiću utvrdi i odgovornost za zbivanja u tom dijelu BiH.
Podsjetio je na činjenicu kako su Bošnjaci i Hrvati sjeverozapadne Bosne već na početku rata bili sustavno proganjani i zlostavljani s krajnjim ciljem da se potpuno uklone iz tog dijela zemlje.
Odvjetnica VasvijaVidović koja i sama ima iskustvo sa suđenja pred Haaškim sudom kazala je kako je za nju odluka u Karadžićevu predmetu očekivana.
Podsjetila je na dokumente iz 1992. koji govore o strateškim ciljevima tadašnjeg vodstva bosanskih Srba.
"Strateški ciljevi su bili, između ostalog, uklanjanje granice na Drini. Takvi strateški ciljevi nisu mogli biti provedeni bez genocidne namjere", izjavila je Vidović kako je citira Balkanska istraživačka mreža (BIRN) čije je sjedište u Sarajevu.
Jedna od općina koja je navedena u optužnici za genocid je i Prijedor. Na tom su području na samom početku rata ubijene i protjerane tisuće nesrba a lokalne srpske vlasti u Prijedoru unatoč toj činjenici ne dopuštaju da se počinjeni zločini okvalificiraju kao genocid.
Član vodstva udruge logoraša Prijedora SubinMusić ocijenio je kako je to prije odluka prizivnog vijeća ICTY-ja iznimno važna.
"Pravda je danas bila na našoj strani", izjavio je Musić.
Predsjednik nevladine udruge Svjetski bošnjački kongres i bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić izjavio je agenciji Fena kako je vraćanje optužbi za genocid u sedam općina protiv Karadžića najmanje što je ICTY mogao učiniti za žrtve, posebice stoga što je odluka donesena na dan kada se obilježava 18. obljetnica genocida u Srebrenici.
"Vijest iz Den Haaga nam daje nadu da ipak ima ljudi koji su
svjesni i savjesni i odgovorni pred poviješću i pred savješću
čovječanstva", kazao je Cerić.
Sudac Meron ukinuo oslobađajuću presudu Karadžiću!
Karadžić karadžić
Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY), koji je predsjedao sudac Theodor Meron, u četvrtak je poništilo prvostupanjsku presudu od 28. lipnja prošle godine kojom je bivši politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić bio oslobođen optužbe za genocid u sedam općina BiH, vrativši tu točku optužnice, javljaju agencije.
Žalbeno vijeće izreklo je tu presudu po žalbi tužiteljstva na odluku raspravnog vijeća da bivšeg predsjednika Republike Srpske nakon završetka tužiteljskog dokaznog postupka oslobodi odgovornosti za točke optužnice koje se tiču genocida u sedam bosansko-hercegovačkih općina.
Radi se o konačnoj međupresudi Karadžiću kojeg je raspravno sudsko vijeće, na čelu s južnokorejskim sucem O-Gon Kwonom, prošle godine oslobodilo po točki optužnice za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
Obaranje te presude znači da će Karadžić morati odgovarati i za genocid u tih sedam općina.
