Osiromašenom stanovništvu Bosnei Hercegovine suvremene prometnice zapravo predstavljaju tek dodatni trošak kojega ne mogu podnijeti pa se zato značajan broj vozača umjesto autocestama odlučuje voziti starim i dotrajalim lokalnim prometnicama čak i kada je cestarina simbolična, prenose u ponedjeljak banjolučke "Nezavisnenovine".
Dokaz za to je činjenica da je na autocesti između Banje Luke i BosanskeGradiške promet opao za gotovo 30 posto otkako se sredinom ožujka tamo počela naplaćivati cestarina.
Od 16. ožujka i službenog puštanja u rad otvorenog sustava naplate cestarine na dionici autoceste Gradiška-Banja Luka tom prometnicom dnevno, u prosjeku, prođe između 3.000 i 3.500 vozila, službeni su podaci poduzeća "AutocesteRepublikeSrpske".
Više od 90 posto vozila koja prometuju ovom autocestom su putnička, a cijena cestarine u jednom pravcu za tridesetak kilometara je dvije konvertibilne marke (jedan euro), no tisućama vozača i to je previše unatoč činjenici da vožnjom lokalnim cestama gube vrijeme, gorivo i živce.
Tako su u mjestu Laktaši, kroz koje prolazi stara cesta koja od Banje Luke vodi prema granici s Hrvatskom, od 16. ožujka zabilježene ogromne gužve, što se povezuje upravo s početkom naplate cestarine.
"Preko dana, od sedam do deset sati, ulica se ne može prijeći ni pješice, a o vozilima da ne govorimo. Uzrok je, naravno, to što je počela naplata cestarine", svjedoči jedan od vozača iz Laktaša.
U "Autocestama RS" ipak očekuju kako će s trenutačnim intenzitetom prometa i uz važeći cjenovnik za godinu biti vraćena sredstva uložena u izgradnju naplatnih kućica pa bi u naredne dvije godine bila financijski pokrivena izgradnja preostalih kućica na drugim pristupnim točkama na autocesti.
Naplata cestarine znatno ranije je počela na svim izgrađenim dionicama autoceste na koridoru Vc, koji prolazi kroz teritorij Federacije BiH.
Prosječna cijena cestarine tamo je 0,060 eura po prijeđenom kilometru, dok je u Hrvatskoj prosječna tarifa za to 0,055 eura.
