WASHINGTON - Neil Armstrong, prvi čovjek koji je hodao Mjesecom, osudio je odluku američkog predsjednika Baracka Obame da otkaže NASA-in program povrataka na Mjesec, rekavši da je taj potez "razoran" za napore SAD-a u svemiru.
Otvoreno pismo zapovjednika Apolla 11, Neila Armstronga, također je potpisao zapovjednik Apolla 17 Eugene Cernan, posljednji astronaut koji je hodao Mjesecom, te zapovjednik Apolla 13 Jim Lovell.
Armstrongovo pismo dano je na objavu NBC News-u samo dva dana prije Obamina posjeta Svemirskom centru Kennedy na Floridi, radi sudjelovanja na summitu o politici američkog svemirskog programa.
Očekuje se da će Obama na tom skupu iznijeti svoju viziju budućeg razvoja NASA-e.
Najproturječniji dio Obamine politike je otkazivanje programa Constellation, u koji je već uloženo 10 milijardi dolara. Program je trebao razviti novu generaciju raketa-nosača Ares i svemirske letjelice Orion, za slanje astronauta u Zemljinu orbitu i izvan nje.
Zamišljeno je da ta letjelica zamijeni dotrajalu flotu NASA-inih "space shuttleova", koji krajem ove godine trebaju otići u mirovinu, odnosno u tehničke muzeje.
Postupajući prema savjetima neovisnog panela stručnjaka, Obamina je administracija odlučila da program Constellation ne može ispuniti ciljeve NASA-e u zadanim rokovima, pa je u prijedlogu proračuna za iduću godinu taj program odgođen do daljnjega, a težište premješteno na razvoj tehnologije i buduća istraživanja.
Otkazivanje Constellationa može voditi do otpuštanja tisuća radnika u nekim od najvećih kooperanata svemirskog programa kao što su Lockheed Martin, Boeing i ATK. Prijetnja gubitka radnih mjesta pridonijela je i jačanju protivljenja u Kongresu za otkazivanje programa, posebno među kongresnicima s Floride.
Armstrong i njegovi kolege astronauti u pismu se bave dalekosežnijim posljedicama odluke administracije, upozoravajući da ona "može voditi zemlju u dugo otklizavanje u osrednjost".
U pismu se podsjeća da će američki svemirski napori idućih godina ovisiti o Rusiji za transport na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), uz cijenu veću od 50 milijuna dolara po sjedalu.
Oni se protive i planu da NASA uloži milijarde dolara za potporu razvoja američkih komercijalnih svemirskih letjelica, koje bi prebacivale astronaute na ISS.
Ostanak SAD-a, vodeće zemlje u svemirskim letovima gotovo pola stoljeća, bez letjelice za Zemljinu orbitu i za istraživanja dalje od nje, "predodređuju zemlju da postane drugorazrednog ili čak trećerazrednog ranga", kazali su.
Armstrong, Cernan i Lovell ističu da Amerika, ako želi ostati vodeća u svemiru, mora ustanoviti program koji će joj dati najbolje izglede da ispuni taj cilj.
