ZAGREB - Vlada bi u četvrtak trebala izaći s konkretnim mjerama za ublažavanje krize, nakon što se u utorak premijer Ivo Sanader sastane s čelnicima poduzeća u državnom vlasništvu, a u srijedu održi još jedna sjednica Ekonomskog vijeća, najavio je ministar financija Ivan Šuker.
Nitko u Vladi nije rekao da neće biti rebalansa proračuna, ali trebamo odlučiti kada će to biti i hoćemo li uzeti na kapitalnim investicijama, na socijalnim pravima ili na poticajima, potporama i subvencijama, rekao je Šuker novinarima nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
Vlada podržava politiku HNB-a i stabilnog tečaja kune, i bilo bi joj drago kad bi socijalni partneri dogovorili mjere kojima bi se smanjila potrošnja ispod razine predviđene proračunom, jer bi povećanje proračunskog deficita povećalo i potrebu za zaduživanjem i dovelo u pitanje kreditni rejting države.
Šuker je napomenuo da su u razdoblju do 19. veljače prihodi od PDV-a podbacili 10 do 12 posto, što trenutno iznosi 500 do 600 milijuna kuna, koliko su ukupno manji prihodi u odnosu na isto razdoblje lani.
Podbacili su i prihodi od trošarina, no doprinosi vezani na plaće su 5,8 posto veći nego lani, prihodi od poreza na dobit su 4,5 posto veći, a treba još vidjeti što je s trošarinama od naftnih derivata.
Šuker je dodao kako bi se jedna od mjera koju je predložilo Ekonomsko vijeće - povećanje likvidnosti poduzeća u vlasništvu države, trebala razmotriti na najavljenom sastanku s čelnicima tih tvrtki. Država bi trebala osigurati likvidnost tih poduzeća, da plaćaju u roku 60 dana i na taj način u financijski krvotok uštrcati novu novčanu masu, kazao je.
Ponovio je da će HBOR osigurati oko 400 milijuna eura pomoći za malo i srednje poduzetništvo, a Vlada će u pregovorima sa Svjetskom bankom pokušati taj iznos podići na ukupno 500 milijuna eura.
Sindikati su spremni i na zamrzavanje plaća ako postoje opravdani razlozi ekonomske naravi, izjavio je sindikalni predstavnik u GSV-u Vilim Ribić, no pritom se svi trebaju solidarno odricati, a ne samo zaposleni u javnim i državnim službama.
Na novinarski upit postoje li sada opravdani razlozi ekonomske naravi za zamrzavanje plaća Ribić je odgovorio potvrdno, ali uz ogradu kako je to njegovo osobno mišljenje koje ne moraju prihvatiti ostali sindikalci.
Zamrzavanje plaća je, prema Ribiću, moguće pod dva uvjeta - ili da se zamrznu u cjelokupnom javnom sektoru, što uključuje javne službe, državna poduzeća i lokalnu samoupravu, ili da se ono što je izgubljeno zamrzavanjem nadoknadi kada zemlja izađe iz krize.
Sindikati su također za uvođenje trošarina na impulse u mobilnoj telefoniji i poreza na imovinu, a trebalo bi preispitati i subvencije, taj "ogroman rudnik od devet milijardi kuna", čija je upotreba vrlo neučinkovita, smatra Ribić.
Trošarinama na impulse suprotstavio se predstavnik poslodavaca u GSV-u Ivica Mudrinić istaknuvši kako se sindikati zalažu za uvođenje dodatnog poreza građanima koji koriste mobitele, a to je za poslodavce apsolutno neprihvatljivo.
Osim toga, 300.000 hrvatskih građana su dioničari HT-a, pa je prijedlog uvođenja trošarina također udar na njihovu dividendu, dodao je Mudrinić, inače predsjednik Uprave T-HT-a.
Šuker je pak upozorio kako će plaće u proračunu za 2010. i 2011. godinu ovisiti o trendu gospodarskog rasta, a nitko ne može obećati rast plaća u idućoj godini za deset posto, kako bi nadoknadile zaostajanje, čak i ako se ostvari gospodarski rast od jedan do dva posto.
Porez na imovinu je vrlo kompleksan porez i bez Osobnog identifikacijskog broja praktički ga je nemoguće uvesti, jer ne možete oporezovati nečiju imovinu ako nemate jasne pokazatelje, dodao je Šuker.
