BILI SU BLIZU KATASTROFE /

Amerikanci umalo sami sebe 'napali' nuklearnom bombom

Image
Foto: Ilustracija

Incident se dogodio kada su dvije hidrogenske bombe Mark 39 ispuštene iznad Goldsboroa, Sjeverna Karolina, nakon što se bombarder B-52 raspao u zraku.

21.9.2013.
8:42
Ilustracija
VOYO logo

LONDON - Američka nuklearna bomba zamalo je eksplodirala 1961. nad američkom državom Sjevernom Karolinom, a njezina bi eksplozija bila 260 puta jača od one koja je razrušila Hirošimu, doznaje se iz deklasificiranog tajnog dokumenta koji je u petak objavljen u britanskom "Guardianu".

Po pisanju lista, u dokumentu do kojeg je došao istraživački novinar EricSchlosser daje se prvi uvjerljiv dokaz da su Sjedinjene Države u siječnju 1961. bile blizu katastrofi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Incident se dogodio kada su dvije hidrogenske bombe Mark 39 ispuštene iznad Goldsboroa, Sjeverna Karolina, nakon što se bombarder B-52 raspao u zraku.

Do sada se stalno spekuliralo o tome koliko je ozbiljan bio ovaj incident, a američka je vlada opetovano opovrgavala da je njezin nuklearni arsenal doveo u opasnost živote vlastitih građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novoobjavljeni dokument svjedoči o tome da se jedna od dviju bombi "ponašala" točno onako kako se nuklearno oružje "ponaša" u vrijeme rata, s padobranom koji se otvara i pokrenutim mehanizmima detonacije. Samo je jedan niskovoltni prekidač spriječio kataklizmu.

Sadržaj bombe raširio bi se iznad Washingtona, Baltimorea, Philadelphije i čak New Yorka, navodi list, zaprijetivši životima milijuna ljudi.

U dokumentu stoji da je ParkerJones, viši inženjer u Sandia National Laboratories, odgovoran za mehaničku sigurnost nuklearnog oružja, zaključio da je samo "jedan jednostavan, niskovoltni prekidač stajao između Sjedinjenih Država i ogromne katastrofe".

Jonesovo izvješće o incidentu napisano je osam godina nakon što je u ovom incidentu jedna hidrogenska bomba pala u polje u blizini Faroa u Sjevernoj Karolini, a druga na livadu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On je ustanovio da na bombi kod Faroa tri od četiri sigurnosna mehanizma koja su dizajnirana da bi spriječila neželjenu detonaciju nisu pravilno djelovala.

Kada je bomba udarila o tlo signal za ispaljivanje poslan je nuklearnoj jezgri eksplozivnog sredstva i samo je zadnji, vrlo osjetljivi prekidač spriječio katastrofu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po navodima Guardiana, Schlosser je pronašao dokument tijekom istraživanja vezanih uz njegovu novu knjigu o utrci u nuklearnom naoružanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo