Na pojedinim dijelovima gradskih dionica postoje takozvane žute trake koje bi trebale poticati korištenje javnog, prije svega gradskog prometa, smanjivati gužvu, omogućavati da se javni prijevoz putnika odvija elegantnije i brže, vlastitom trakom, piše Revija HAK.
Ako se vaše vozilo ne ubraja u vozila javnog prijevoza putnika, kretanje njome nije dopušteno.
Dogodi li se prometna nesreća koja u svojoj srži ima nedopušteno korištenje „žute trake”, tko je od sudionika kriv u kontekstu naknade štete?
Ako se vi krećete prometnom trakom namijenjenom za kretanje vozila općeg prometa i imate namjeru poduzeti bilo koju radnju koja se makar i posredno tiče tzv. žute trake, čak i ako žuta traka prestaje i nastavlja se u traku za promet vozila općeg prometa i vi se u nju kanite prestrojiti, morate provjeravati. To što se vozilo koje nije vozilo namijenjeno javnom prijevozu putnika, ne smije kretati žutom trakom, ne znači da je to jamstvo da se ono zaista njome ne kreće.
U predmetu Županijskog suda u Rijeci, egzaktno su iznesena stajališta suda o „problematici žute trake“ i odgovornosti sudionika prometne nesreće u kojoj jedno vozilo nalijeće na drugo koje se protupropisno kretalo tom žutom trakom. Naime, odnosni predmet ticao se prometne nesreće u kojem se vozač vozila marke Fiat kretalo srednjom prometnom trakom namijenjenom za kretanje vozila općeg prometa, s desne strane nalazila mu se žuta traka i on se nakon prestanka žute trake namjeravao prestrojiti u tu desnu traku. Međutim, pri tom nije u vanjskom desnom retrovizoru, te okretanjem glave desno, bočno, straga provjerio može li to učiniti na siguran način. Naletio je na vozilo koje se nedopušteno kretalo žutom trakom a kojim je upravljao vozač s koncentracijom od 0,84 g/kg alkohola, a i brzinom većom od dopuštene.
Sud je utvrdio da je vozač Fiata prije radnje prestrojavanja u desnu prometnu traku propustio provjerom u vanjski desni retrovizor vozila ili okretanjem glave desno bočno prema straga utvrditi da li tu radnju može obaviti na siguran način i da je to protivno njegovoj obvezi ustanovljenoj Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu je, uzrokovao opasnu situaciju. S druge strane, i vozač drugog vozila pridonio je nastanku prometne nezgode, prije svega stoga što se svojim vozilom nedopušteno kretao desnom (žutom) prometnom trakom namijenjenom isključivo za promet vozila javnog gradskog prijevoza, što je također protivno zakonu. Isti je nadalje, vozilom upravljao brzinom većom od dopuštene od oko 70 km/h, a isto tako, isti je prema ocjeni ovog suda propustio u dovoljnoj mjeri voditi računa o kretanju vozila Fiat, koje se kretalo ispred njega, lijevom trakom namijenjenom za kretanje vozila općeg prometa, s namjerom prestrojavanja u krajnju desnu prometnu traku. Prema ocjeni suda vozač prvog vozila koji se nije „okretao ni gledao u retrovizor“ odgovoran je za nastanak prometne nezgode u omjeru od 70% a ovaj drugi u omjeru od 30%.
I jedan i drugi u prekršaju
Stav suda u predmetu Županijskog suda u Zagrebu koji se ticao situacije u kojoj je vozač mopeda obilazio zaustavljenu kolonu i to prometnom trakom namijenjenom za kretanje javnog gradskog prometa, dakle žutom trakom. Njemu je drugo vozilo presjeklo put započinjanjem skretanja u lijevo tj. polukružnim okretanjem i došlo je do prometne nesreće. Niti je vozaču mopeda bilo dopušteno obilaziti zaustavljenu kolonu po prometnoj traci namijenjenoj za kretanje javnog gradskog prijevoza putnika, niti je drugom vozaču bilo dopušteno skretati u lijevo, odnosno poduzimati tehnički neopreznu radnju skretanja, polukružnog okretanja.
Vozač mopeda koji se nalazio u protupropisnoj radnji obilaženja zaustavljene kolone vozila po žutoj traci pridonio je nastanku štetnog događaja u omjeru od 20%, a drugi vozač koji je bio u akciji polukružnog okretanja i nije propustio moped u nepropisnom kretanju žutom trakom, dao je pretežit doprinos nastanku štetnog događaja i to od 80%.
